Kada bi vas netko pitao što je lakše darovati – vrijeme ili novac – što biste odgovorili? Odgovor bi vjerojatno ovisio o tome čime više raspolažete. No, što kada bi se radilo o samo 1%? Primjerice, u 8 satnom radnom danu 1% vremena iznosi manje od 5 minuta.

Osnivač Salesforcea i jedan od suosnivača Pledge 1% pokreta, Marc Benioff, čije se bogatstvo danas procjenjuje na više od 10 milijardi dolara, kaže kako je priča s kapitalizmom kakvog dosad poznajemo završena – najveći problem te priče je što potiče nejednakost. “Svim mojim dragim kolegama liderima i milijarderima poručujem da ne možemo više prati ruke od odgovornosti što ljudi čine s našim proizvodima. Da, profit je bitan, ali jednako je bitno i društvo. Ako naša želja za profitom učini svijet gorim nego što je bio, svoju ćemo djecu naučiti koliku moć ima pohlepa”. Njegova je glavna filozofija okretanje prema fer, ravnopravnom i održivom kapitalizmu u kojem kompanije društvu od kojeg zarađuju vraćaju nazad i ostavljaju pozitivan utjecaj na cijelo društvo.

Upravo je to ideja iza globalnog pokreta Pledge 1% koji inspirira, educira i potiče poduzetnike, kompanije i zaposlenike na društveno korisno djelovanje. Ovaj je jednostavni model ideju doniranja doveo na novu razinu i razvio na četiri područja – doniranje udjela tvrtke, vremena, proizvoda i profita. Kao što ime i kaže, radi se o doniranju tek 1% svake od te četiri stavke. Osnivači pokreta Salesforce, Atlassian i Rally u potpunosti su svjesni da je svaka tvrtka individualna pa zato ne postoji uvjet da se obvežete za sva četiri područja doniranja, kao ni da donirate punih 1%.

Nit vodilja cijelog pokreta je da svatko ulaže, odnosno donira, prema svojim mogućnostima – krajnji cilj ipak nisu prikupljeni milijuni, već širenje društveno odgovornog načina razmišljanja, te promicanje kulture pomaganja i ulaganja u zajednicu. U pokretu Pledge 1% vjeruju da svaka kompanija ima kapacitet za doniranje zajednici, a njihov je tim tu kako bi im pomogao napraviti plan koji je u skladu s vrijednostima i poslovnim ciljevima tvrtke.
Upravo je ovakav pristup poslovanju, uz, naravno, vrhunski proizvod i podršku, bio razlog zašto je HSM izabrao Salesforce za svog strateškog partnera.

Pledge 1%

U sljedećem dijelu teksta govorit ćemo opcijama doniranja koje su dio Pledge 1% programa.

Doniranje vremena

Doniranje radnih sati opcija je koja zasigurno najviše obogaćuje i samu tvrtku, odnosno zaposlenike. Primjerice, volontiranje može imati dvostruku ulogu ukoliko je organizirano kao team building. No, jednako tako možete zaposlenicima dati slobodu odabira mjesta za volontiranje kako bi se mogli uključiti u aktivnosti koje odgovaraju njihovim osobnim interesima i tako im podići motivaciju. No osim klasičnog volontiranja doniranje radnih sati može se ostvariti pro bono radom vezanim uz vaš proizvod pa tako neke tvrtke doniraju svoje vrijeme kroz know-how. Primjerice, soboslikar na taj način može pomoći uređenjem skloništa za beskućnike.

Doniranje vremena odličan je način za mlade tvrtke koje si još ne mogu priuštiti doniranje velikih novčanih iznosa da se ipak uključe. Upravo je tako na svojim počecima s doniranjem krenuo i Salesforce te odlučio potaknuti svoje zaposlenike na volontiranje. Da je to bila odlična odluka sigurni su i danas jer je na taj način kultura pomaganja ostala duboko ukorijenjena u mindset zaposlenika, a time i tvrtke. Trenutno svi zaposlenici imaju pravo tri puta godišnje uzeti slobodni dan kako bi volontirali.

Doniranje profita

Ovo je vjerojatno najjednostavniji način za koji se neka tvrtka može odlučiti. Ukoliko se odlučite za ovaj način svakako je bitno obratiti pažnju na regulacije i pravne aspekte doniranja profita. Ono u čemu vam Pledge 1% svojim savjetima može pomoći je način distribucije dijela profita kojeg ste odlučili donirati, ali i kako izvući maksimum kombiniranjem s donacijom udjela ili vremena. Atlassian, jedan od osnivača pokreta tako donaciju jedan posto godišnjeg profita kombinira s jedan posto vremena zaposlenika te jedan posto udjela tvrtke koje doniraju kroz svoju fondaciju.

Doniranje proizvoda

Baš kao i kod prethodnih donacija, i donacija vašeg proizvoda moguća je u više oblika. Osim u klasičnom obliku u kojem inače postoji, moguće je proizvod ili uslugu koju pružate prilagoditi specifično za humanitarne svrhe. Možete se odlučiti za podršku i jače povezivanje samo s jednom organizacijom, a možete se opredijeliti i na distrubuciju svog proizvoda što većem broju korisnika. Sve će to naravno ovisiti o tipu proizvoda, ali i vašim željama.

Brojne su tvrtke na početku pandemije, koja je iznenadila i zatekla mnoge, omogućile besplatno korištenje nekih svojih usluga kako bi pomogli u toj izvanrednoj situaciji. Tako je primjerice Google u periodu od nekoliko mjeseci omogućio besplatno korištenje određenih usluga poput većeg broja sudionika za video pozive i streaminga uživo (za do 100 tisuća gledatelja unutar domene) kako bi na taj način olakšao situaciju u kojoj smo se svi našli.

Doniranje udjela tvrtke

Ovo je model koji je sve popularniji na svjetskoj tehnološkoj startup sceni, a primijenile su ga već i neke etablirane tvrtke poput Atlassiana i Twillia.

Za svaku tvrtku koja tek započinje s radom ovo je možda i najbolji način da krene s društveno odgovornim poslovanjem, a dodatni je poticaj i to što s rastom kompanije raste i udio koji ste donirali. Takva se vrsta donacije može ostvariti u više oblika ovisno o tome što vam više odgovara: donacijom udjela tvrtke, osobnog osnivačkog udjela ili kao kombinacija oba. Ono što treba istaknuti je da ovo vrijedi za tvrtke koje se nalaze u anglosaksonskom pravnom sustavu, dok je kod nas situacija nešto drugačija pa je svakako nužno dobro se raspitati prije nego se odlučite za ovaj vid donacije.

[HSM POMAŽE]

Ovako počinje svaka naša objava na LinkedInu vezana uz društveno odgovorno poslovanje, a njih je u posljednje vrijeme sve više i više. Ne zato što smo tek nedavno započeli s donacijama. U HSM je od samog osnutka duboko ukorijenjena kultura pomaganja. No sada smo to odlučili sistematizirati, kroz program društvene odgovornosti uz podršku agencije Brodoto. Na taj će način sve ono što odlučimo uložiti u ovaj program biti sustavno distribuirano najranjivijim skupina društva, ali i u skladu s realnim potrebama zajednice.

I prije pokretanja programa društveno odgovornog poslovanja uvidjeli smo da je ovo godina u kojoj će nekima trebati pomoć i više nego inače. Zbog toga smo 6% bruto dobiti prošle godine odlučili usmjeriti ciljevima, udrugama i pojedincima koji su se našli u teškim okolnostima. S obzirom na sve, ne čudi da nam je i Pledge 1% došao sasvim logično.

Iako naš program društveno odgovorno poslovanja čak izlazi izvan okvira tih 1%, sama inicijativa i nit vodilja modela je bila točno ono što želimo podržati i potaknuti među ostalim tvrtkama. Budući da je Salesforce, jedan od osnivača inicijative i naš dugogodišnji partner cijeli je proces zapravo tekao prirodno i postali smo jedna od kompanija koje su usvojile Pledge 1% inicijativu.

I na kraju…

Lokalna zajednica temelj je svake tvrtke koja u njoj djeluje. Čak i one koje imaju državni, regionalni ili čak svjetski doseg svoje početke mogu zahvaliti prvenstveno gradu ili regiji u kojoj su osnovane i u kojima živi većina njihovih zaposlenika. Tvrtkama bi trebalo biti prirodno da konstantno vraćaju i ulažu upravo u tu zajednicu koja ih okružuje jer kako bi rekli i sami osnivači pokreta Pledge 1%, “davanje jednog malog dijela budućeg uspjeha već danas, može imati ogroman utjecaj na naše sutra.”

Prilagodba je glavni alat za preživljavanje u kriznim i izvanrednim situacijama. Toga su posljednjih tjedana svjesni svi – građani, učenici, ugostitelji, tvrtke… Ako situaciju ne možeš brzo riješiti, moraš joj se (bar privremeno) prilagoditi. Pokret #ostanidoma, koji se brzo proširio zbog pandemije, izraz je odgovornosti prema samom sebi, svojim bližnjima, cijelom društvu, a najviše možda prema onima koji taj luksuz nemaju jer je njihov posao ključan za suzbijanje bolesti.

Što to onda znači za većinu ostalih tvrtki? Rad od kuće. Naravno, koliko je god to moguće s obzirom na prirodu posla. Ukoliko radite uredski posao, možda ste dosad tako povremeno i radili, ali na ovoliko dug period rada iz udobnosti vlastitog doma rijetko tko je navikao. Da bi se održala produktivnost, važno je držati se nekih pravila i učestalih praksi. Bez obzira jeste li poslodavac ili zaposlenik, dugotrajni rad od kuće će vam svakako biti promjena.

5 najvažnijih stvari

1. Empatija i informiranje

Osim osnovnih alata za rad od kuće, prvo što zaposlenici od svojih nadređenih trebaju dobiti su empatija i razumijevanje. Iako je i za menadžment ovo situacija u kojoj se dosad nisu našli i na koju se trebaju naviknuti, ipak je bitno da osoba koja nosi autoritet pokaže mirnoću, sposobnost vodstva, ali i suosjećanje.

Osim straha i tjeskobe koja se kod ljudi često javlja u kriznim situacijama, bitno je brinuti o tome da zaposlenici budu pravovremeno i točno informirani o onome što se događa. Dezinformacije su te koje često stvaraju paniku i štetu.

Važno je paziti na informiranost vlastitih zaposlenika, ali i vaših klijenata i partnera. Transparentnost i pravovremeno informiranje sada je bitnije nego ikada jer u manjku informacija možete biti gotovo sigurni da će svi pretpostaviti najcrnji scenarij – djelatnik da mu je ugroženo radno mjesto, dobavljač da ćete imati problema s podmirenjem računa i slično.

U ovim je vremenima više nego ikada ranije bitan način na koji je nešto rečeno, a ne samo sadržaj, pa vodite svakako i brigu o tome u kojoj se situaciji djelatnik, kupac ili partner nalazi – bilo da je riječ o njegovoj privatnoj situaciji ili o tipu poslovanja koje vodi.

2. Dnevna rutina

Lideri svjesni činjenice da rad od kuće u potpunosti mijenja dnevnu rutinu zaposlenika, čine sve da, iako sada potpuno drugačija, rutina ipak postoji. Dobro je uspostaviti norme za cijeli tim. To znači da, iako svatko radi na drugom mjestu, postoji set pravila i praksi kojih se svi svakodnevno pridržavaju.

Prvenstveno, to su timski sastanci. Bitno je odmah na početku odrediti koliko će se oni često i kada održavati, a naravno i kako. Mi u HSM-informatici već dulje vrijeme održavamo redovne sastanke na razini timova (npr. marketing, prodaja, konzultanti i developeri…) Održavamo dulje polusatne tjedne sastanke i kraće dnevne desetominutne briefinge.

Te smo sastanke ranije uvijek održavali “uživo”, ali prvi korak kada smo prešli na rad od kuće bio nam je da ih organiziramo online. Jasno da online nikada neće moći u potpunosti zamijeniti kontakt uživo, ali to nam je omogućilo da se i dalje vidimo i da informacije i dalje kolaju brzo. A što je možda i najvažnije, da zadržimo osjećaj da smo dio istog tima, makar sada više ne radimo na istom mjestu.

3. Pristup važnim informacijama

Svakog jutra zaposlenik bi ustao, doputovao do posla, ušao u tvrtku i došao do svog radnog mjesta. Samo taj proces dolaska na posao podrazumijevao je određenu količinu interakcije s ljudima, a samo obavljanje posla najčešće još i više. Odjednom toga nema i zato je vrlo bitno pobrinuti se da se ljudi ne osjećaju usamljeno. Svakodnevni kratki video sastanci omogućit će zaposlenicima spoznaju da nisu sami u ovoj situaciji, ali i da se i dalje osjećaju kao dio tvrtke. To je savršena prilika za osvrtanje na dosadašnji rad, pohvale i podsjećanje na buduće ciljeve i projekte. Zaposlenici će tako ostati motivirani i lakše će se usredotočiti na rad čak i u “kućnim uredima”.

Ne treba zaboraviti da trenutni uvjeti rada imaju velik utjecaj na to kako informacije cirkuliraju unutar tima. Do nekih podataka, poput kontakata od klijenata, više nije moguće doći usputnim razgovorom na hodniku. Zato je sada bitnije nego inače imati sustavne baze klijenata. Tvrtkama koje već koriste sustave za upravljanje klijentima sada je bitno posvetiti se ažuriranju baza, dok si one koje nemaju trenutno mogu pomoći dijeljenim tablicama kako bi svi imali brzi pristup najbitnijim podacima.

4. Povećavanje produktivnosi i rješavanje zaostataka

Postavite jasne ciljeve koje želite ostvariti u određenom danu. Nitko nije jednako produktivan tijekom cijelog dana. Prepoznajte svoje najbolje vrijeme za rad i najviše se fokusirajte na taj dio dana, što bi uz fleksibilniji rad od doma trebalo biti moguće. Ako se zbilja potrudite riješiti svih stvari koje bi vam mogle omesti koncentraciju, činjenica da radite sami trebala bi vam zapravo povećati produktivnost i donijeti višak vremena na kraju radnog dana. Ako vam se još k tome i dogodi da vam trenutna situacija smanjuje obujam posla, obavezno popunite to radno vrijeme stvarima koje već neko vrijeme imate na lageru, ali uvijek ih preteknu neke bitnije i hitnije stvari. A kada riješite i njih, uvijek ima prostora za dodatnu edukaciju.

Naš je marketinški tim, primjerice, početkom travnja i svibnja imao u planu organizirati i sudjelovati na nekoliko velikih konferencija koje su naravno sada otkazane. Ovo smo vrijeme zato sada odlučili iskoristiti za poboljšanje vidljivosti u online kanalima, organizaciju sadržaja na webu, izradu plana komunikacije na društvenim mrežama, pomoć odjelima u reorganizaciji poslova, i slično.

5. Okrenite distrakcije u svoju korist

Jedno od bizarnijih, ali već mnogo puta dokazano točnih pravila rada je: što ste više zauzeti, više ćete posla napraviti. Sama spoznaja da nemate puno vremena za napraviti određenu stvar natjerat će vas da se, kada imate to ograničeno vrijeme za nju, u potpunosti koncentrirate samo i isključivo na tu jednu stvar. To bi u konačnici trebalo značiti veću brzinu, ali i kvalitetu obavljenog posla.

Posebno je ovo primjenjivo za osobe koje imaju malu djecu kojoj je potrebna pažnja većinu vremena. Ako imate samo određeni period u danu kada se možete posvetiti poslu, dozvolite pritisku da postane vaš saveznik. To vrijeme koje imate za posao iskoristite maksimalno i koncentrirajte se isključivo na to. Vrlo brzo biste mogli shvatiti da uz maksimalnu fokusiranost u puno manje vremena možete obaviti puno više posla. Iskomunicirajte svoje planove i s ostalim ukućanima kako bi se i oni mogli prilagoditi i biti vam od pomoći.

I na kraju…

Situacija u kojoj se nalazimo je bez presedana i nitko nema univerzalno rješenje za nju. Svaka tvrtka, svaki poslovođa, svaki zaposlenik i u konačnici, svaki pojedinac, za sebe moraju pronaći idealan način funkcioniranja. Bitno je na umu imati da je promjena neizbježna i da to što mijenjamo način na koji nešto radimo ne mora mijenjati kvalitetu našeg obavljanja posla.

Pogledajte i…
Salesforce
HubSpot
HBR